Numeričko modeliranje je postupak diskretizacije kontiuuma, u ovom slučaju broda i brodskog tereta, na način koji omogućuje analizu njihovog odziva na okolišna i druga opterećenja numeričkim metodama, poglavito metodom konačnih elemenata (MKE). Numeričkom rekonstrukcijom broda i tereta ali i pripadajućih opterećenja, poput valova, vjetra, načina skladištenja i transporta tereta, izvedbe detalja i spojeva itd., moguće je analizom MKE predvidjeti odziv, odnosno ponašanje konstrukcije (bilo broda, bilo tereta) za zadano opterećenje. Moguće je zatim takvo očekivano ponašanje staviti u kontekst arheoloških istraživanja, odnosno usporediti ga s arheološkim nalazima. Na taj se način, nakon provedene analize, numeričkom rekonstrukcijom događaja i pojava za različite scenarije može utvrditi koji se od tih scenarija najbolje podudara s činjenicama utvrđenim tijekom arheološkog istraživanja. Time se postiže znanstvena potvrda najvjerojatnijeg scenarija.

Ovu metodologiju istraživanja moguće je i dodatno proširiti, npr. računalnom mehanikom fluida, te ju primijeniti na čitav niz istraživačkih problema u arheologiji broda i arheologiji pomorstva. Očekivani rezultati istraživanja ovise o postavljenom istraživačkom pitanju.

U radnom paketu 1 projekt će se baviti amforama kao univerzalnim spremnicima, široko rasprostranjenima u antici. Rezultat istraživanja bit će potvrda ili odbacivanje hipoteze kako se evolucija oblika amfora zasniva ne samo na povećanju njihove učinkovitosti (omjer težine i kapaciteta), već i na povećanju njihove čvrstoće.

U radnom paketu 2 projekt će se baviti ispitivanjem varijacija izgleda brodskog trupa, a time i pogrešaka do kojih može doći prilikom rekonstrukcije broda na osnovi arheoloških nalaza. Sustavno istraživanje ovog problema od posebnog je značaja pri svakom pojedinom pokušaju izrade stvarne replike broda, kako bi se izbjegle potencijalno katastrofalne pogreške u procijeni plovidbenih svojstava novoizgrađenog plovila.

U radnom paketu 3 projekt će se baviti mogućim scenarijima antičkog brodoloma, na osnovi jednog poznatog slučaja s istočne obale Jadranskog mora. U arheologiji pomorstva susreću se različiti ostatci brodova koji su doživjeli brodolome za koje nije jasno kako su se dogodili. Forenzičkom analizom ostataka u podmorju moguće je doći do važnih podataka koji mogu pomoći u numeričkoj rekonstrukciji brodoloma.

U radnom paketu 4 projekt će se baviti različitim spojevima primijenjenima u gradnji antičkih brodova. Drvo je tisućljećima bio jedini gradivni element brodske konstrukcije. Ostaci brodova iz prošlosti svjedoče o kreativnom geniju starih majstora, ali za sobom ostavljaju i brojna pitanja koja je danas moguće sagledati na suvremeni način.

U radnom paketu 5 projekt će se baviti rekonstrukcijama dvaju arheoloških nalaza brodova iz razdoblja srednjeg i ranog novog vijeka te ispitivanjem njihove pomorstvenosti. Ta dva broda vrlo su značajna za povijest hrvatskog pomorstva. Riječ je o starohrvatskom brodu nazvanom Condura Croatica, pronađenom u Ninu, i mletačkom brodu Gagliana grossa, otkrivenom kod otočića Gnalića, na mjestu jednog od najvrjednijih podmorskih arheoloških nalazišta u svijetu.

U radnom paketu 6 pokušat će se simulirati starenje brodske konstrukcije te utjecaj tog procesa na nastanak arheološkog nalazišta. S obzirom na složenost problematike, modeliranje će se zadržati na temeljnoj razini, odnosno razini jednostavnog numeričkog eksperimenta.